Zlato

Turski plan konverzije investicionog zlata

5 / 5 Ukupno: 1

turski-plan-konverzije-investicionog-zlata

[1] Turski Ministar finansija Nuredin Nebati najavio je planove da podstakne domaćinstva da svoje investiciono zlato pretvore u turske lire. Taj pokušaj da se ojačaju rezerve Turske centralne banke, ciljao je na ljude poput Ezre G. Ezra ima interesantnu vezu sa zlatom. Kao mlada žena, ona je više volela starinski srebrni nakit i nije nosila zlato. Ali bez obzira na to, Ezra je odrasla kao strastveni kolekcionar zlata, uključujući asortiman kovanica od 5 i 10 grama. Svoju zlatnu kolekciju držala je ispod jastuka.

„Zlato je tradicija. Izrasta iz duboko ukorenjenog nepoverenja prema vladama i valutama i prenosi se s generacije na generaciju“, rekla je ona. „Ja sam dete tog sistema. Želim zlato tamo gde mogu da ga dodirnem i osetim.“

Ministar Nebati cilja na mnoge ljude poput Ezre. On je nedavno rekao investitorima u Londonu da se nada da će njegova šema pretvoriti skriveno zlato u lire. On očekuje da to bude 10% od procenjenih $250-300 milijardi vrednog zlata koje se nalazi u kućama i dvorištima Turske. Većinu toga drže žene.

Ajše Esen, glavni izvršni direktor Istanbul Gold Refinery[2], deli Nebatijevo mišljenje. „Svesni smo da se ispod dušeka čuva oko 3.000-5.000 tona zlata, što predstavlja neformalnu ekonomiju veličine $200-300 milijardi,“ rekla je.

Govoreći za Sabah, provladin dnevni list, gospođa Esen je sugerisala da je ubeđivanje Turaka da zamene svoje zlato dosta teško. Program koji su pre 10 godina pokrenule rafinerije i komercijalne banke do sada je uneo samo 100 tona skrivenog zlata.

 

Investiciono zlato je turska porodična tradicija

Nedostatak poverenja u vladu samo je deo problema. Jednako je važna i činjenica da se veliki deo turske zlatne imovine čuva u obliku nakita. 40.000 turskih zlatara godišnje pretvori oko 150 tona zlata u nakit.

Ministar Nebati je rekao da će oko 30.000 prodavnica zlata kupiti privatni nakit kao deo njegove šeme. Zatim će to zlato biti prodato jednoj od pet lokalnih rafinerija. Rafinerije bi taj nakit pretvorile u zlatne poluge koje bi mogle da se dodaju rezervama centralne banke.

Nije jasno zašto Nebati veruje da bi njegov plan ovog puta uspeo kada su raniji pokušaji propali. Jedan takav pokušaj je bio sistem koji je omogućavao vlasnicima zlata da ga deponuju u bankama u zamenu za sertifikate.

Ezra se već decenijama unazad zavetovala da nikada neće poveriti banci svoje zlato, iako koristi bankarske usluge. Ona je, kao i mnogi Turci, sumnjičava prema autoritetima. Mnogi od njih gomilanje zlata vide ne samo kao sigurno ulaganje već i kao ušteđevinu koja se ne može oduzeti. Takođe, ne krši se islamska zabrana kamata.

Početkom 19. veka, Turci su gomilali zlato da bi izbegli osmanske poreze. Porezi su bili zasnovani na onome što su poreski obveznici fizički posedovali kada je poreznik dolazio. Kao rezultat toga, podanici su kupovali zlato i zakopavali ga da se ne računa i ne oporezuje. Uprkos kasnijem uvođenju papirnog novca od strane Osmanlija, podanici su nastavili da gledaju na zlato kao na najsigurniji oblik ulaganja.

 

Pad turske lire i zaštita kapitala od inflacije

Privlačenjem skrivenog zlata, ministar Nebati ima za cilj da pomogne vladi da zaustavi slobodni pad turske lire. Lira je prošle godine izgubila više od 40% svoje vrednosti. Cilj je i da se zaustavi inflacija koja je prošlog meseca dostigla 56.0%[3]. Mnogi za ovu krizu krive pokušaj predsednika Erdogana da smanji kamatne stope. On smatra da će to sniziti potrošačke cene.  Kao rezultat toga, početkom maja samo 42.1% Turaka je odobravalo politiku gospodina Erdogana. Milioni se trenutno bore da plate velike račune, a inflacija preti da primora preduzeća na bankrot.

To ne projektuje stepen samopouzdanja koji će gospodinu Nebatiju trebati da ubedi svoje sunarodnike da se rastanu od dragocenog zlata.

Malo je verovatno da će ljudi izložiti riziku svoju imovinu zbog šeme koja ne garantuje zaštitu njihovog kapitala od inflacije. Svakako ne u vreme ekonomskih previranja i sve većeg nepoverenja.

Prema Svetskom savetu za zlato[4], turske zlatne rezerve su u godinu dana pale sa visokih 583 tone na 392 tone.

 

 

[1] Izvor:

https://www.wionews.com/opinions-blogs/turkish-gold-conversion-plan-likely-to-falter-on-lack-of-public-trust-453067

[2] Istanbulska rafinerija zlata (IGR)

[3] Maj 2022

[4] World Gold Council

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *